Prava prema kolektivnim ugovorima i drugim aktima

Pravo radnika na prigodan dar i kriterije po kojima se utvrđuje pravo na prigodni dar uređuju kolektivni ugovori, pravilnici o radu i ugovori o radu, a ako ta prava nisu uređena navedenim aktima, to može odrediti poslodavac svojom odlukom.

Božićnica ili prigodan dar djetetu može se bez oporezivanja dati ili isplatiti samo radnicima koji su u radnom odnosu kod poslodavca, i to do visine određene Pravilnikom o porezu na dohodak.

Poslodavac može radniku tijekom 2010. godine neoporezivo isplatiti ukupno do 3.100,00 kuna, pri čemu, na ime dara za dijete do 600,00 kn, a ostatak od 2.500,00 kn u novcu ili naravi na ime potpora (božićnica ili regres). Kako se radi o neoporezivim primicima poslodavac ih može isplatiti i u gotovini, bez obveze iskazivanja na obrascima propisanima za plaće.

Neoporezive isplate

Iznosi koje poslodavac može neoporezivo isplatiti svojim radnicima u obliku navedenih nagrada, ali i ostalih pomoći i naknada, propisan je čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Mogućnost isplate prigodnih nagrada, sami za sebe, imaju i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost u novcu ili u naravi, osim dar u naravi do 600,00 kn na osnovu odredbe čl.25.t.8. Pravilnika, budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Propisane neoporezive svote odnose se na isplate za određenu godinu. To znači da poslodavac koji nije imao sredstva isplatiti nagradu u 2010. godini, već će je isplatiti u 2011. godini, neće moći tu nagradu isplatiti bez plaćanja poreza.

 

Budući Pravilnikom nije propisana obveza isplate prigodne nagrade u jednokratnom iznosu,

propisana neoporeziva svota može se isplatiti više puta tijekom godine, i to :

  • prigodne nagrade u novcu ili naravi do 2.500,00 kn godišnje ( uskršnji i božićni blagdani, regres za godišnji odmor)
  • dar djetetu radnika do 600,00 kn (sa uključenim PDV-om) godišnje, do 15 godina starosti djeteta (do 31.12. tekuće godine navršava 15 godina). Kupnjom dara ili izuzimanjem dara iz svoje vlastite prodavaonice ili zaliha gotovih proizvoda, uvijek prilikom davanja (isporuke) dara treba obračunati i platiti PDV. Prema čl.28. Zakona o čeku pravnim i fizičkim osobama nije dopušteno izdavati bonove koji služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga, kao zamjena za isplatu plaća i drugih materijalnih prava čije izdavanje i uporaba nije uređeno zakonom i drugim propisima na osnovi zakona.

Tibor Jankač

7000 ukupne posjete 4 posjete danas

Što je primitak u naravi?

Primitak u naravi je nenovčana korist koju zaposlenici i ostale osobe primaju od poslodavca. Takve koristi su oporezive. Zakon o porezu na dohodak (i Pravilnik o porezu na dohodak) tretira ih izjednačeno sa isplatom plaće i drugog dohotka, a Zakon o PDV-u (i Pravilnik o PDV-u) smatra ih oporezivim isporukama. Dakle, velikodušnost je lijepa ali košta!

Što se smatra primitkom u naravi?

Primitkom u naravi smatra se:

  1. Korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, te stambenih zgrada, stanova i garaža. Primjer: poslodavac daje svojem zaposleniku stan na korištenje, bez naknade. U tom slučaju, smatra se da je poslodavac svojem zaposleniku isplatio dodatnu neto-plaću u iznosu tržišne cijene najma (ovisno o površini stana i mjestu u kojem se nekretnina nalazi) i dužan je obračunati doprinose, porez na dohodak i prirez na tu neto-plaću. Uz navedeno, poslodavac (ako je obveznik pdv-a) morati će obračunati PDV iz najamnine (ne na najamninu – smatra se da tržišna cijena najma u sebi već sadrži PDV) i platiti ga državi.
  2. Korištenje kuća za odmor ili odmarališta, bez naknade. Primjer: poslodavac posjeduje odmaralište na moru i svoje djelatnike šalje na besplatan boravak u njemu. Tada će biti potrebno utvrditi tržišnu cijenu smještaja i tretirati je kao neto-plaću u prethodnom primjeru. Obračunavanje PDV-a radi se po prinicpu iz prethodnog primjera.
  3. Davanje darova djelatnicima. Ukoliko se daruje djelatnika, vrijednost dara do 400,00 kn (sa uključenim PDV-om) ne predstavlja primitak u naravi, već samo vrijednost iznad 400,00 kn. Primjer: poslodavac pokloni svojoj radnici parfem u vrijednosti 450,00 kn. Kako se vrijednost preko 400,00 kn smatra primitkom u naravi, preostalih 50,00 kn pridodati će se njezinoj plaći i obračunati će se sva davanja koja iz toga proizlaze. Ukoliko se daruje fizička osoba koja nije u radnom odnosu, niti je poslovni partner (ili zaposlena kod njega) ili potencijalni poslovni partner ili kupac, vrijednost dara sa PDV-om predstavlja primitak u naravi, a oporezuje se kao drugi dohodak.
  4. Dar djetetu zaposlenika, starosti do 15 godina, ne smatra se drugim dohotkom do iznosa (vrijednosti) od 600,00 kuna. Dar u tom smislu ne smije biti u novcu.
  5. Davanje pozajmica i kredita bez kamata ili uz kamate niže od 4%, smatra se isplatom primitka u naravi. Primjer: poslodavac je djelatniku isplatio zajam uz 1% (sa uključenim PDV-om). Primitak u naravi tada predstavlja iznos kamate od 3% (4%-1%) i smatra se uvećanjem neto-plaće. Iz primitka će također trebati obračunati i platiti PDV.
  6. Davanje dionica bez naknade, pri čemu iznos primitka u naravi predstavlja tržišna vrijednost tih dionica.
  7. Davanje na korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu poduzetnika u privatne svrhe. I šećer na kraju! Iako ovdje zadnji po redu, ovo je najčešći oblik primitka u naravi. Kada poduzetnik preda zaposleniku ili drugoj osobi vozilo na cjelodnevno korištenje, dakle i van radnog vremena, smatra se da je korisnik vozila primio primitak u naravi. Postoje dva načina utvrđivanja primitka:

1. Mjesečni primitak u visini 1% nabavne vrijednosti vozila (s PDV-om) ili u visini 20% o rate operativnog leasinga,

2. Utvrđivanje primitka na temelju stvarne uporabe vozila tj. na temelju prijeđenih kilometara. Tada treba voditi evidenciju prijeđenih kilometara, a primitak se računa množenjem broja kilometara i naknade po kilometru od 2,00 kn (uključuje PDV).

U oba slučaja, na primitak u naravi obračunati će se doprinosi, porez na dohodak i prirez, i još k tome PDV.

Ukoliko se radi o sredstvima zračnog i pomorskog prometa, jedinica za obračun je sat uporabe, a obračunska vrijednost je tržišna cijena sata najma takvog sredstva.

Način obračuna poreza

Ukoliko je primatelj primitka u naravi zaposlenik, kao što je vidljivo iz navedenih primjera, primitak u naravi tretira se kao neto-plaća. Uz to, iz primitka se obračunava obveza PDV-a.

Ukoliko je primatelj osoba izvan radnog odnosa, primitak u naravi smatra se drugim dohotkom. To znači da treba obračunati doprinose za mirovinsko osiguranje od 20% (I i II stup), doprinos za zdravstveno osiguranje od 15% i porez na dohodak od 25%, te prirez (ovisno o mjestu gdje je primatelj prijavljen). Kao i kod zaposlenika, iz iznosa primitka obračunava se PDV.

 

Tibor Jankač, dipl.oec.

53421 ukupne posjete 18 posjete danas

Dragi oporezovani,

Kao što ste već imali priliku čuti, od 01. srpnja 2010. godine ukida se krizni porez (poseban porez) po stopi od 2% (Zakon o izmjenama… NN 56/10). Preostalih 4% grickati će nas do kraja ove godine, dakle do 31.12.2010.g. Tako će nam ovo ljeto nešto ostati za ćevape! A tek dogodine… Ukoliko pak pripadate skupini sugrađana koji nisu niti primijetili da je poseban porez uveden prošle godine (01.08.2009.g.), zanemarite ovaj članak i posvetite se nematerijalnim zadovoljstvima.

No, za one koji su imali sreću uopće biti zakinuti haračem, želimo napomenuti da je najavljeno stvarno i napisano u obliku zakona. Tako, od 01.07.2010. godine više nećemo plaćati 2% poreza iz plaća koje iznose do 6.000,00 kuna (neto) mjesečno. Ukoliko primate plaću od 6.000,01 kuna naviše, pričekajte s veseljem do 01.01.2011. jer će do tada ostati na snazi stopa poreza od 4% i obračunavati će se na cijelu plaću, kao i do sada.

U slučaju da plaća kasni s isplatom, pa moguće bude isplaćena nakon 01.07.2010.g., na nju će se primijeniti novi Zakon, tj. neće se obračunati 2% do 6.000,00 kuna, bez obzira što je ista zarađena u vrijeme starog zakona. Isto tako, ukoliko u jednom mjesecu budu isplaćene dvije ili više plaća, svaka se tretira odvojeno, tj. ne plaća se krizni porez na ukupan iznos primljenih plaća. Nije velika utjeha ali ipak…

Navedeno se odnosi i na mirovine, drugi dohodak (honorare i sl.), te dividende i udjele u dobiti. Tako, ako ste vlasnik udjela u društvu, nakon 01.07.2010.g. isplate dobiti do 6.000,00 kuna mjesečno (kumulativno) neće biti oporezovane sa 2%.

Krizni porez plaćaju i obrtnici. Za one kojima je temeljem prijave poreza na dohodak za 2009. godinu utvrđena mjesečna osnovica za 2010.g.:

–         do 6.000,00 kuna, plaćaju krizni porez posljednji put za kolovoz 2010.g.

–         preko 6.000,00 kuna, plaćaju porez od 4% do kraja 2010. godine.

Oni koji ostvaruju dohodak od: najamnina i zakupnina, kamata, primitaka od osiguranja, izuzimanja, dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, i pritom krizni porez plaćaju kod isplate dohotka, plaćati će ovaj porez zaključno do 31. kolovoza 2010.g., ako mjesečni primici dalje neće prelaziti 6.000,00 kuna. Ako ipak hoće, blago državi s vaših 4%.

Tibor Jankač, dipl.oec.

3708 ukupne posjete 0 posjete danas

Kako više-manje svi mi volimo biti počašćeni ili dobiti nekakav poklončić, tako je i ova tema uvijek interesantna. Naravno, u ovom članku nećemo davati ideje tipa što pokloniti već ćemo se ukratko pozabaviti poreznom problematikom troškova ugošćenja i poklona u poslovnom svijetu. Dakle, ukoliko ste poduzetnik, a niste škrtac ili škrtica, moglo bi vas zanimati.

 

Što je reprezentacija?

Reprezentacijom zovemo troškove:

– ugošćenja poslovnih partnera (hrana i piće, troškovi odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), te

– darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda.

Često se u praksi misli da su to oni troškovi kada odete na ručak sa kolegama iz firme, pa potom donesete račun u knjigovodstvo. Ili kad kupite kavu, sokove, kekse i sl., pa sve to „potamanite“ na račun poduzeća ili obrta. E to nije reprezentacija. Bar ne službeno. Zašto? Jer privatne potrebe zaposlenika, kao što su glad, žeđ (osim vode), i ostale slične sporedne pojave, u pravilu nisu poslovni trošak, osim kao plaća. Da, plaća u naravi. Pa bi onda na sve pojedeno i popijeno još trebalo obračunati doprinose i poreze na dohodak i prireze i…to je to. Zaključak: bolje je biti poslovni partner nego zaposlenik! Jer, za poslovnog partnera može sve to bez doprinosa i dr. Isto vrijedi za ostale gore navedene troškove.

Tako, ako vas posjeti poslovni partner, a trošak smještaja u hotelu ide na teret vašeg poslovanja, trošak hotela smatrati će se reprezentacijom. To znači, da će se porezno priznati 30% troška na temelju računa, dok će preostalih 70% biti također trošak, ali neće umanjiti osnovicu poreza na dobit kod obračuna poreza na dobit na kraju godine. Ako pritom tražite R-1 ili R-2 račun, a obveznik ste PDV-a, možete odbiti i pretporez u visini od 30% od iznosa PDV-a na računu. Za malo veselja.

Ako ste pak zaposlenik, trošak smještaja biti će u potpunosti priznat ako se radi o smještaju na službenom putu. A službeni put znači da ste poslovno upućeni u mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara od mjesta rada i/ili mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta. Ako smještaj ne zadovoljava ovaj kriterij, tada će se trošak smještaja smatrati plaćom. Ako niste u radnom odnosu, već recimo direktor ili vlasnik ili netko treći, tada će se taj trošak smatrati drugim dohotkom. Pa opet plaćaj doprinose, porez na dohodak i prirez. Možda dobijete i zahvalnicu od države.

Osim ugošćenja i sl., troškovima reprezentacije smatraju se i troškovi reklamnih proizvoda i sl., osim ako se ne radi o troškovima promidžbe.

Kada su pokloni trošak promidžbe?

Zašto je bitno da li se radi o reprezentaciji ili promidžbi. Pa zato što je promidžba 100% priznat trošak, a i pretporez se sada može odbiti u potpunosti. Dakle, čitajte pažljivo:

Pravilnik o porez na dobit kaže: Iznimno od…, ne smatraju se reprezentacijom proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe (poklanjanje poslovnim partnerima) s oznakom »nije za prodaju«, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80,00 kuna pojedinačne vrijednosti.

Novi pravilnik o PDV-u kaže: reprezentacijom se ne smatra (smatra se promidžbom) davanje poklona u vrijednosti do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Pritom, povremeno znači jednoj osobi u jednom tromjesečju.

Znači, ako poklon zadovoljava ove definicije (kada se ne radi o reprezentaciji), porezno gledano, prošli ste povoljno.

Ako sve napisano ne možete zapamtiti, spremite si ovaj tekst kao podsjetnik. Bar za neko vrijeme, dok ponovo ne dođe do promjene zakona.

Tibor Jankač, dipl.oec.

7972 ukupne posjete 4 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close