Written by Tibor Jankac. Posted in Arhiva

U ovom članku osvrnuti ćemo se na priznavanje premija životnog osiguranja kao poreznih  olakšica kod plaćanja poreza na dohodak.

Sukladno zakonodavnim propisima, stvarno plaćene premije životnog osiguranja mogu se koristiti kao porezno priznati izdaci. I dok su se u 2004. godini samo izdaci s osnova osiguranja mogli priznati do visine od 12.600,00 kuna, od 01. siječnja 2005. godine,  zajedno sa izdacima za zdravstvene usluge i stambene potrebe, njihova maksimalna visina iznosi 12.000,00 kuna.

U praksi smo primijetili da je važan motiv za ugovaranje polica životnog osiguranja upravo važeća zakonska regulativa koja omogućava da se uplaćene premije životnog osiguranja koriste za smanjenje porezne osnovice na kraju godine, te se ponekad samo zato podnosi porezna prijava.

Ovom prilikom želimo Vas podsjetiti da se uplaćene premije mogu koristiti i kao dio osobnog odbitka pri mjesečnom obračunu plaće, čime se smanjuje mjesečni iznos poreza i prireza za uplatu, a povećava mjesečni iznos neto plaće. Želimo naglasiti da je bitan preduvjet za ostvarivanje spomenutih efekata ugovorena bruto, a ne neto plaća (što je i zakonski uvjet). Ovakvim načinom izbjegavamo podnošenje porezne prijave na kraju godine, ako su uplaćene premije bile jedini razlog za to, a financijski rezultat osjetimo svaki mjesec sa plaćom, umjesto tek sredinom sljedeće godine.

Kod donošenja odluka o načinu korištenja uplaćenih premija životnih osiguranja, u svrhu smanjenja poreza na dohodak, također treba biti svjestan činjenice da uplaćene premije osiguranja, ako se koriste kao izdatak, zapravo samo privremeno odgađaju plaćanje poreza na dohodak do trenutka doživljenja.

Naime, društva za osiguranje dužna su prilikom isplate osiguranicima odbiti iznos poreza na dohodak i direktno ga uplatiti na račun Porezne uprave. To konkretno znači da osiguranici koji svoje premije životnih osiguranja ne koriste kao odbitak dobivaju cjelokupan iznos za doživljenje, dok oni koji su kroz porezne prijave ili plaće koristili porezno priznate izdatke, dobivaju od osiguranja ugovoreni iznos umanjen za porez na dohodak.

U svakom slučaju, prije odluke o korištenju premija životnog osiguranja kao porezno priznatog izdatka, treba razmisliti o prethodno iznesenim činjenicama, te vidjeti da li postoje i drugi izdaci (za stambene potrebe, zdravstvene usluge ili dopunska zdravstvena osiguranja) koji mogu ispuniti godišnji limit od 12.000,00 kuna.

Ovim člankom željeli smo podsjetiti na temu koja je obično aktualna krajem godine, kada je već kasno razmišljati o poreznim obvezama za godinu koja istiće. Nadamo se da smo vam dali ideje i informacije korisne za Vaš kućni budžet.

• Nastavi čitati

Written by Tibor Jankac. Posted in Arhiva

• Nastavi čitati

Written by Tibor Jankac. Posted in Arhiva

Jeste li pitali knjigovođu kakva je krvna slika Vašeg poslovanja? Ako niste, što čekate? Smisao vođenja poslovnih knjiga prvenstveno je pružiti poduzetniku povratnu informaciju o pozitivnim ili negativnim posljedicama njegovih odluka i poslovnih poteza, te općenito poslovne politike poduzeća. Potom na red dolaze država, banke i ostali.

Mislite da su to prazne tlapnje i da se stvari svode na to da li ima novaca na računu ili nema? Možda u konačnici i jest tako ali ako novaca nema dovoljno ili očekujete da bi saldo na računu mogao spasti na niske grane, krajnje je vrijeme da napravite snimku poslovanja i potom donesete neke odluke.

Poslovni rezultat – da li društvo posluje pozitivno?

Sa ovim pokazateljem poslovanja ste sigurno upoznati. Ako ništa drugo, zbog brige o tome koliko će te poreza na dobit platiti. Pritom, ako znate kako u recesiji povećati prihode tj. obujam poslovanja, stvarno ste nadareni za poduzetništvo. Ako niste takav genijalac/genijalka, preostaje vam preispitati troškove i prilagoditi ih svojim mogućnostima. Ako to ne napravite, ode poslovanje u gubitak. To ne znači da će novac odmah nestati. Često se posljedice loših odluka ili ne-odluka osjećaju nešto kasnije. Što prije prepoznate „tihog ubojicu“ ili početak negativnog poslovanja, to bolje za nastavak priče.

Likvidnost – da li će se obveze koje uskoro dospijevaju moći podmiriti iz tekućeg poslovanja?

Ovo je već malo složenija matematika. Najčešće se svodi na to da li su raspoloživi novac na računu i naplativa potraživanja od kupaca dostatni za podmirenje tekućih obveza prema dobavljačima, zaposlenicima, državi, bankama i dr. Stručno rečeno, da li kratkotrajna imovina pokriva kratkoročne obveze? Ako je odgovor DA, to znači da je poslovanje likvidno. Ako povrh toga društvo raspolaže zalihama robe ili proizvoda, pokazatelj likvidnosti će biti utoliko bolji (zalihe su kratkotrajna imovina ukoliko ih je moguće prodati unutar jedne godine).

Solventnost – gdje su novci!?

Ako su prethodna dva pokazatelja zadovoljavajuća na dobrom ste putu da preživite ali ostaje pitanje: gdje su novci? Ako vam je žiro-račun suh „ko barut“, tražite od računovođe da izračuna prosječne dane naplate potraživanja i potom ih usporedite sa ugovorenim rokovima za plaćanje obveza prema dobavljačima. Imajte na umu da plaće dospijevaju najkasnije 15 dana od proteka mjeseca i da se mjesečne obveze prema državi trebaju podmiriti najkasnije 30 dana po proteku mjeseca na koji se odnose. Ako pritom otplaćujete kredite ili leasing, stvarno nam je žao! Kada izračunane dane naplate potraživanja usporedite sa utvrđenim danima plaćanja obveza, dobiti će te odgovor na postavljeno pitanje.

Da rezimiramo. Ukoliko vam je dobit poslovanja premala ili nikakva, hitno režite troškove ili mijenjajte upravu ili sebe. Ukoliko vam je likvidnost loša, moguće je da ste u proteklim godinama prolazili kroz krizu i nakupili dugova i gubitaka koje još niste sanirali, ili vam je tekuće poslovanje u gubitku, ili ste nagomilali zalihe koje ne možete prodati u doglednom roku, ili ste se pre-investirali i pritom potrošili obrtni kapital ili zaronili u previsoke kredite. Savjet: obratite se financijskom savjetniku.

Ukoliko vam je samo insolventnost problem, naoružajte se dobrim živcima, pooštrite naplatu (tražite napismeno plan plaćanja dospjelih potraživanja, pismeno pozivajte na naplatu uz mogućnost pokretanja ovrhe), razmotrite opciju factoring-a, tražite instrumente osiguranja naplate. Pregovarajte sa vjerovnicima o obročnoj otplati dospjelog duga. No, prije nego krenete u akciju, napravite plan rezanja troškova u vlastitom poslovanju i procijenite koliki gubitak posla zbog navedenih aktivnosti možete podnijeti. I krenite selektivno… Iako je neugodno, neodlučnost može biti fatalna.

• Nastavi čitati

Written by Tibor Jankac. Posted in Arhiva

Bliži se trenutak predaje financijskih izvještaja za trgovačka društva za 2008. godinu. Radi ubijanja monotonije, počašćeni smo novim obrascima statističkih izvještaja koji su sada prošireni za izvještaj o novčanom toku. Bitan dio financijskih izvještaja su i Bilješke.

U ovom članku dajemo kratak pregled izvještaja i obračuna koje trgovačka društva trebaju predati za 2008. godinu.

Godišnji statistički izvještaj

Predaje se FINI do 31.03.2009.g.

Predaju se: bilanca, račun dobiti i gubitka i dodatni podaci.

Za razliku od prethodnih godina, godišnji statistički izvještaj ne razlikuje se od godišnjih izvještaja za Poreznu upravu, osim u dodatnim podacima. Ukoliko društvo nije radilo tijekom protekle godine, obvezno je FINI do 31.03.2009.g. dostaviti Izjavu o neaktivnosti.

Do 30.06.2009.g. na FINU se za potrebu javne objave, uz već navedene izvještaje, podnose i:

Mali poduzetnici

–         bilješke uz financijske izvještaje,

–         revizorsko izvješće (ako izvješća podliježu reviziji),

–         odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća,

–         odluka o prijedlogu podjele dobitka ili pokriću gubitka.

Srednji i veliki poduzetnici, uz sve navedene izvještaje podnose i:

–         izvješće o novčanom toku i

–         izvješće o promjenama kapitala.

Do 30.09.2009. podnose se konsolidirana financijska izvješća.

O primitku godišnjih financijskih izvještaja FINA obavještava sudski registar.

Izvještaji prema Poreznoj upravi

Iako se već duže vrijeme govori o uvođenju jedinstvenog registra financijskih izvještaja, još uvijek postoji obveza podnošenja financijskih izvještaja i na FINU i na Poreznu upravu. Tako, do 30.04.2009.g. na PU podnose se:

–         bilanca, račun dobiti i gubitka,

–         prijava poreza na dobit (PD),

–         godišnja prijava PDV-a (PDV-K),

–         obračun članarine turističkim zajednicama (ukoliko je društvo obveznik) i

–         obračun spomeničke rente (ukoliko je društvo obveznik).

Uz navedeno, Obračun naknade za općekorisnu funkciju šuma podnosi se Hrvatskim šumama.

Za članarinu i doprinos prema Hrvatskoj gospodarskoj komori ne podnosi se godišnji obračun.

Treba naglasiti da u članku nismo posebno obradili obveze poduzetnika koji posluju po posebnim propisima.

• Nastavi čitati