Milivoj PejicPravni oblici poduzetništva

Autor: Milivoj Pejić, dipl. oec, Omega računovodstvo

Objavljeno: 02.11.2013.

 

 

Izborom organizacijsko pravnog oblika poduzetništva posredno se bira i oblik poreza koji će se plaćati  pa o tome  treba razmišljati kad se planiraju porezne obveze. Na taj se način se u okviru financijskog planiranja nastoji na legalan način smanjiti porezno opterećenje poslovnog poduhvata. Osnovni pravno organizacijski oblici poduzetništva su:

  1. Trgovačka društva: Jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću ( j.d.o.o.), Društvo sa ograničenom odgovornošću ( d.o.o.), Dionička društva (d.d.), Komanditno društvo k.d.
  2. Obrti i slobodna zanimanja
  3. Zadruge, Ortaštva Registar poreznih obveznika (RPO), Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), Udruge , Ustanove, Zaklade, Fondacije
23522 ukupne posjete 22 posjete danas

Promjene ugovora III. dio

Martina Jankač, dipl. iur.
U nastavku već prije započete teme o promjenama u obveznom odnosu, baviti ćemo se promjenama sadržaja. Kako je već navedeno, specifično je kod promjena sadržaja u obveznom odnosu da mogu uzrokovati promjenu identiteta toga odnosa, ukoliko je riječ o promjeni glavne činidbe ili pravne osnove. Primjerice, prodavatelj se obvezao kupcu isporučiti 100 litara piva, no prije izvršene predaje su se strane dogovorile da umjesto toga bude isporučeno 100 litara mineralne vode. U oba je slučaja riječ o kupoprodaji, ali došlo je do promjene glavne činidbe i  time do identiteta obveznopravnog odnosa. Također, ako dođe do promjene pravne osnove, primjerice posuditelj preda bicikl posudovniku na besplatnu uporabu, ali se strane prije povrata bicikla dogovore da se posuđeni bicikl proda posudovniku. Time je došlo do promjene identiteta ugovora,  ugovor o posudbi postaje ugovor o kupoprodaji.

3389 ukupne posjete 0 posjete danas

Najviše dopuštene kamatne stope

O kamatama smo pisali u više navrata, a pisati ćemo i nadalje. Tema je interesantna jer se provlači kroz više zakona. Prije svega, tu je Zakon o obveznim odnosima (ZOO), a potom porezni zakoni: Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit. Ima toga i više ali su najčešća pitanja vezana uz navedene propise.
 

Zakon o obveznim odnosima uređuje pravni okvir za obračun zateznih i ugovornih kamatnih stopa. Do kraja 2007. godine iste su se utvrđivale temeljem Zakona o kamatama, dok je od 01.01.2008. ova tematika uređena ZOO-om.

15696 ukupne posjete 0 posjete danas

Zakon o potrošačkom kreditiranju 2. dio

Čl. 5. novoga Zakona o potrošačkom kreditiranju propisuje obvezu pružanja informacija potrošaču prije samoga sklapanja ugovora. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su informacije pružiti u pisanom obliku ili nekom drugom trajnom mediju, a tu zakonsku obvezu prije sklapanja ugovora ispuniti će predajom Obrasca o informacijama prije sklapanja ugovora o kreditu, a koji obrazac čini prilog (Prilog I.) Pravilnika o obvezi  informiranja potrošača i o dodatnim pretpostavkama za izračun efektivne kamatne stope (NN 14/10). Isti članak  podrobno navodi sve informacije koje  je vjerovnik pritom dužan pružiti potrošaču: vrstu kredita, podatke o vjerovniku i kreditnom posredniku, ukupan iznos kredita, uključujući valutu u kojoj je nominirana glavnica ili uz koju je vezana glavnica i vrsta tečaja po kojoj se obavlja isplata i naplata kredita, te uvjete kojima je uređeno povlačenje iznosa iskorištenog kredita (tranše), trajanje ugovora o kreditu, predmetne proizvode ili usluge i njihovu cijenu za gotovinu, u slučaju kredita s odgodom njihova plaćanja i povezanih ugovora o kreditu,  kamatnu stopu, uvjete kojima je uređena primjena kamatne stope i, kada su dostupni, bilo koji indeks ili referentna stopa koja se primjenjuje na početnu kamatnu stopu, te razdoblja, uvjete i postupke promjene kamatne stope, EKS i ukupan iznos koji potrošač mora platiti, predočene reprezentativnim primjerom u kojemu se navode sve pretpostavke kojima se koristilo u izračunu te stope, iznos, broj i učestalost uplata koje je potrošač dužan izvršiti i redoslijed kojim će se te uplate koristiti za plaćanje preostalih anuiteta koji se naplaćuju po različitim kamatnim stopama u svrhu povrata, pristojbe za vođenje jednog ili većeg broja računa na kojima su vidljivi i transakcije uplata i povlačenja iznosa iskorištenog kredita, osim ako je otvaranje računa opcionalno, zajedno s naknadama za uporabu određenog sredstva plaćanja za obje transakcije uplate i povlačenja iznosa iskorištenog kredita te sve druge naknade koje proizlaze iz ugovora o kreditu te uvjete prema kojima se te naknade smiju mijenjati,  upozorenje na troškove koje je potrošač dužan platiti javnom bilježniku prilikom sklapanja ugovora o kreditu, obvezu, ako takva postoji, sklapanja dodatnog ugovora o dodatnim uslugama uz ugovor o kreditu, posebice police osiguranja, kada je sklapanje takvog ugovora obvezno u cilju dobivanja kredita ili u cilju njegova dobivanja prema uvjetima i odredbama oglašenim na tržištu, zateznu kamatnu stopu koja se primjenjuje pri zakašnjelim uplatama i mjere njezine prilagodbe te naknade koje se plaćaju za neispunjenje obveze plaćanja, upozorenje na posljedice izostalih uplata, tražene instrumente osiguranja, postojanje ili nepostojanje prava na odustanak od ugovora o kreditu, pravo na prijevremenu otplatu i pravo vjerovnika na naknadu, te način na koji se određuje takva naknada, pravo potrošača na pravodobno i besplatno obavještavanje, o rezultatima konzultiranja baze podataka koje se provodi radi procjene kreditne sposobnosti, pravo potrošača da mu se na zahtjev besplatno ustupi primjerak nacrta ugovora o kreditu   i razdoblje tijekom kojega vjerovnika obvezuju informacije dane u razdoblju prije sklapanja ugovora o kreditu.

1708 ukupne posjete 0 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close