Porezni tretman troškova teambuildinga i rad azilanata

Porezni tretman troškova teambuildinga i rad azilanata

Objavljeno: 31.08.2021.

Autorica: Biljana Stanković, ovlaštena porezna savjetnica

Vrlo popularan teambuilding nema povoljan porezni tretman. Upoznajte pobliže ovu temu…

Sve češće je zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Pročitajte o zapošljavanju azilanata…

1) Team building – porezni tretman

Dolaskom zapadnih kompanija u Hrvatsku, susreli smo se sa mnogim poslovnim praksama uobičajenim u ekonomijama zapadnog svijeta. Jedna od zanimljivijih jest organizacija takozvanog „team buildinga“ za zaposlenike. Team building je zamišljen kao provođenje zajedničkog vikenda u prirodi ili na sportskim terenima, pri čemu se zaposlenici podvrgavaju zajedničkim fizičkim aktivnostima ili sportskim igrama, kroz koje upoznaju jedni druge u okolnostima drugačijim od poslovnih, zbližavaju se, povezuju i jačaju timski duh!

Naravno, organizacija team buildinga i ugošćenje zaposlenika imaju svoju cijenu za poslodavca, u vidu izdataka za smještaj u hotelima i pansionima, usluga pripreme hrane i pića, korištenja sportskih objekata ili unajmljivanja nekretnina i raznih rekvizita, organizacije izleta i putovanja, prijevoza i tako dalje… Nerijetko se postavlja pitanje, kako se takvi troškovi tretiraju s porezne i računovodstvene strane?

Prije svega, mora se odmah reći, da vrsta izdataka ne dozvoljava klasifikaciju troškova kao troškova reprezentacije, jer su ti troškovi mogući samo prema osobama koje nisu zaposlenici, već poslovni partneri poslodavca/poduzeća. Izdaci za team building organiziran za zaposlenike smatraju se vrstom materijalne koristi omogućene tim zaposlenicima, dakle, treba ih se tretirati kao plaću u naravi od nesamostalnog rada. Poslodavac mora na sve te troškove još i obračunati i platiti troškove doprinosa za socijalna osiguranja te porez na dohodak i mogući prirez. Iz toga se vidi da su team buildinig događanja još i skuplja nego se čini na samom početku. Tek, ostaje mogućnost umanjenja netto primitka u naravi za 600,00 kuna po radniku godišnje, što je propisan iznos neoporezive isplate dara radniku u godini dana.

Tako tretirani izdaci team buildinga, zajedno sa troškovima doprinosa na i iz plaće te porezom na dohodak i prirezom, predstavljat će porezno priznat rashod za potrebe utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit.

 

2) Azilanti – radni odnosi i obračun poreza i doprinosa

Već nekoliko godina, nakon nastajanja velikog izbjegličkog vala iz ratom pogođenih i siromašnih zemalja Bliskog Istoka i sjeverne Afrike, u svakodnevnom životu susrećemo sve više ljudi iz tih zemalja u ulozi vozača taksija, dostavljača, frizera i raznih vrsta radnika, osobito u zanimanjima koja su danas u Hrvatskoj deficitarna. Još prije dvije ili tri godine, to je bilo relativno rijetko, no zadnjih godinu dana postaje sve češće. S druge strane, zbog povećanog iseljavanja domicilne populacije, susrećemo se sa manjkom radnika u sve većem broju djelatnosti i sva je prilika da se taj problem neće moći riješiti nikako drugačije, osim uvozom radne snage, često i iz spomenutih ratom pogođenih, nama egzotičnih država. Suočeni s nedostatkom radne snage i domaći poslodavci sve su otvoreniji prema zapošljavanju imigranata i čini se korisnim ukratko objasniti način zapošljavanja i porezni tretman rada radnika sa statusom azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom.

Hrvatski poslodavci moraju znati, da postoji nekoliko vrsta statusa imigranata koji su se našli na teritoriju Republike Hrvatske:

  1. Tražitelj međunarodne zaštite – stranac koji je ušao na teritorij RH i izjavio zahtjev za dobivanje međunarodne zaštite;
  2. Azilant – stranac kojemu je u RH odobren status azilanta;
  3. Stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac koji ne zadovoljava uvjete za ostvarivanje statusa azilanta, ali postoje opravdani razlozi temeljem kojih se može zaključiti da bi se povratkom u matičnu zemlju susreo sa rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i zbog toga nije u mogućnosti ili ne želi prihvatiti zaštitu matične zemlje;
  4. Stranac pod privremenom zaštitom – zaštita odobrena u izvanrednom postupku, kada postoji masovni priljev raseljenih osoba i nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite. Stranac dobiva iskaznicu kao dozvolu boravka u RH.

U trenutku kad prelazi hrvatsku državnu granicu (a u nekim slučajevima i nakon što je već prijeđe), stranac može izjaviti da u Republici Hrvatskoj (RH) namjerava zatražiti međunarodnu zaštitu. Zahtjev za odobrenje statusa stranca pod međunarodnom zaštitom ili pak zahtjev za azil može izjaviti usmeno na zapisnik u policijskoj postaji MUP-a ili prihvatnom centru za strance. O tom zahtjevu odlučit će hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u zakonskom roku od 6 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva ili dopuštenog urednog naknadnog zahtjeva. Iznimno se rok može produžiti za još 9 mjeseci, ako zahtjev uključuje složena činjenična ili pravna pitanja, a rijetko za još 3 mjeseca radi osiguravanja cjelovitog razmatranja zahtjeva. Međutim, odluka mora biti donesena u roku od najduže 21 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

Stranac koji je izjavio zahtjev za dobivanjem međunarodne zaštite nema odmah pravo na rad u RH, no stječe pravo na rad protekom 9 mjeseci od dana predaje zahtjeva, ako odluka još nije donesena od strane MUP-a, a stranac sam nije uzrokovao nedonošenje odluke.Tada stranac ima pravo od MUP-a zatražiti potvrdu o stečenom pravu na rad, kojom dokazuje svoje pravo budućem poslodavcu. Treba spomenuti da postoji mogućnost zapošljavanja stranca i prije nego stekne pravo na potvrdu protekom 9 mjeseci, no u tom slučaju mora od MUP-a dobiti dozvolu za boravak i rad, na isti način kao i ostali državljani iz trećih zemalja (izvan Europske Unije).

Kada stranac dobije odluku MUP-a o priznavanju statusa azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom, u policijskoj postaji odnosno policijskoj upravi može izvaditi dozvolu boravka, a Zakon o strancima daje mu tada i pravo na rad. Dozvola boravka odobrava se azilantu za razdoblje od 5 godina, a strancu pod supsidijarnom zaštitom za razdoblje od 3 godine. Pravo na smještaj imaju najdulje dvije godine od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

Pravo na rad ima i stranac pod privremenom zaštitom (v. točku 4. gore).

 

Ugovaranje radnog odnosa

Poslodavac od stranca kojeg namjerava zaposliti treba najprije dobiti na uvid dozvolu boravka iz koje je vidljivo da je osobi na tlu RH odobren azil ili međunarodna zaštita. Od tražitelja međunarodne zaštite treba dobiti potvrdu od MUP-a o pravu na rad.

Pri zapošljavanju stranca, vrijede odredbe iz Zakona o radu, dakle, ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku, a poslodavac je obavezan o tome u roku od osam dana obavijestiti nadležnu policijsku postaju, prema prebivalištu stranca.

Ugovor može biti sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme, sa probnim rokom od 6 mjeseci.

Stranac mora pribaviti OIB, kako bi se mogao registrirati kao osiguranik pri HZZO i HZMO, a ako ima do 40 godina starosti i pri obveznom mirovinskom fondu. Ako je osoba mlađa od 30 godina, te sklapa ugovor na određeno vrijeme s dotičnim poslodavcem po prvi puta, može se primijeniti oslobođenje od obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za razdoblje od 5 godina.

Stranac postaje obveznikom poreza na dohodak od nesamostalnog rada te prireza, a ako postane poreznim rezidentom, u Hrvatskoj će mu se oporezivati i svi ostali njegovi dohoci (npr. od imovine i kapitala u matičnoj zemlji itd.).

Svakako prilikom zasnivanja radnog odnosa stranac mora pribaviti poreznu karticu (PK), a to putem punomoći i e-porezne za njega može obaviti i poslodavac. Ovisno o tome je li porezni rezident ili nije, moći će koristiti, uz osnovni osobni odbitak od 4.000,00 kuna mjesečno, dodatna uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane osobe i invalidnost.

Porezna rezidentnost stranca može se promijeniti, tako da se status stranca pretvori u rezidenta. Poreznoj upravi RH predaje se popunjen obrazac TU i pričeka pismena odluka.

Bez obzira na rezidentnost, stranac kao zaposlenik u Hrvatskoj ima pravo na neoporezive isplate propisane Zakonom o porezu na dohodak i navedene u Pravilniku o porezu na dohodak, primjerice: naknadu za prijevoz na posao i s posla, božićnicu, uskrsnicu, regres, dnevnice za službeni put i dnevnice za rad na terenu, nagrade za radne rezultate, prehranu, smještaj itd. Stranac azilant nema pravo samo na neoporezive isplate koje se odnose na seljenje obitelji azilanta iz jednog u drugo mjesto prebivališta ili mjesto rada azilanta.

168 ukupne posjete 10 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close