Osnovna prava i obveze vezano uz korištenje godišnjih odmora

Osnovna prava i obveze vezano uz korištenje godišnjih odmora

Kako je vrijeme godišnjih odmora već uzelo maha, evo jedne prigodne teme. U nastavku ćemo vam pružiti neke osnovne informacije vezane uz godišnji odmor.

Pravni okvir

Pravila vezana uz korištenje godišnjeg odmora utvrđuju se pravnim okvirom/aktom koji uređuje prava i obveze iz radnog odnosa kod pojedinog poslodavca. To može biti: kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi koji radni odnos mora zadovoljavati. Dakle, kako god ugovorili, ispod zakonskih uvjeta ne ide. Znatan broj malih poduzetnika koristi propisane (minimalne) zakonske uvjete Zakona o radu prilikom sastavljanja ugovora o radu.

Trajanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor traje najmanje četiri tjedna. Pritom se dani računaju prema redovnom rasporedu rada. Tako, ako radnik ima radno vrijeme od ponedjeljka do petka, dakle pet radnih dana tjedno, njegov godišnji odmor trajati će najmanje 20 radnih dana. Ukoliko  radno vrijeme uključuje i subote, tada će imati pravo na minimalno 24 radna dana godišnjeg odmora. Dulje trajanje godišnjeg odmora može se propisati: ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Pritom, kada se godišnji odmor koristi u više navrata, isti treba iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, dok se preostali dio godišnjeg odmora koristi na način dogovoren s poslodavcem. Po proteku godine, preostali neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora se iskoristiti do 30.06. tekuće godine.

Najdulje trajanje godišnjeg odmora nije propisano.

Raspored godišnjeg odmora

Zakon propisuje da je poslodavac dužan donijeti Raspored godišnjeg odmora, najkasnije do 30.06., za tekuću godinu. Radnici moraju biti obaviješteni o tom rasporedu najmanje 15 dana prije početka korištenja istog. Isti uvjeti vrijede bilo da se radi o ugovoru o radu: na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, s punim ili skraćenim radnim vremenom. Ukoliko je radnik istovremeno zaposlen kod dva poslodavca, ima pravo poslodavcima predati zahtjev za korištenje godišnjeg odmora u određenom vremenu.

Naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora

Novost je i da, u slučaju raskida radnog odnosa, poslodavac mora radniku isplatiti naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora. Pravo na naknadu radnik ima bez obzira na oblik raskida radnog odnosa. To znači da i u slučaju sporazumnog otkaza, poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, izvanrednog i redovnog otkaza, poslodavac je radniku dužan isplatiti ovu naknadu. Poslodavac je dužan izdati djelatniku Izjavu o neiskorištenim danima godišnjeg odmora.

Visina naknade

Ukoliko naknada nije utvrđena ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, ista se utvrđuje kao prosjek plaća isplaćenih u protekla tri mjeseca. Pritom, u plaću ulaze: a) redovna plaća, b) dodaci na plaću (za prekovremeni rad, za rad noću, nedjeljom i blagdanom), c) dodatak za otežane uvjete rada, d) stimulacije za prebačene norme i sl.

U plaću ne ulaze naknade: dnevnice, prijevoz s posla i na posao, darovi, božićnice i regres, potpore za bolovanje, jer ne predstavljaju naknadu za rad.

 

U kojim slučajevima radnik nema pravo na puni godišnji odmor?

1) Novozaposleni radnik stječe pravo na godišnji odmor tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca, ukoliko mu je to prvo radno mjesto ili je prošlo više od 8 dana između dva radna odnosa. Ukoliko dođe do raskida radnog odnosa unutar prvih 6 mjeseci, računa se razmjerni broj dana godišnjeg odmora za koji poslodavac isplaćuje naknadu.

2) Kada do raskida radnog odnosa dođe prije 01.07., za tekuću godinu računa se razmjerni broj dana godišnjeg odmora. Nakon 01.07. radnik ima pravo na puni godišnji odmor.

 

Kako se računa broj dana neiskorištenog godišnjeg odmora?

Nadoknada se u prethodno navedenim slučajevima utvrđuje razmjerno proteku godine, tj. za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmora (GO). Ukoliko dobiveni broj dana nije cijeli broj, zaokružuje se na više kada je >= 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO = (Broj dana GO za cijelu godinu)/12 x navršeni mjeseci rada

 

Porezni tretman naknade

Naknada se oporezuje kao plaća. Znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi, te porez i prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu. Pa, koliko preživi do džepa…

 

Tibor Jankač

48333 ukupne posjete 22 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close