OIB?

OIB?

Što je to OIB?

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Određuje ga i dodjeljuje Porezna uprava. U praksi je poznat pod nazivom „porezni broj“. Do kraja 2009. godine poreznim brojem smatraju se važeći identifikatori (JMBG, MB), dok će se od 1. siječnja 2010. godine poreznim bojem smatrati OIB, što znači da poduzetnici moraju od 1. siječnja 2010.godine prilagoditi svoje poslovanje za upotrebu OIB-a.

Zašto OIB?

Tako se nosi u EU! JMBG koji će se u praksi koristiti do kraja 2010. je previše intiman jer sadrži podatak o datumu rođenja. A što se to koga tiče!? OIB je lišen osobnih podataka, iako ćemo biti ogoljeni kao nikada do sada. No, većini nas to i neće biti neki problem jer to malo što imamo, ako koga zanima, neka gleda!

Dobre strane uvođenja OIB-a

Projekt OIB ne svodi se samo na dodjeljivanje 11 znamenki svakome od nas, već u konačnici, rezultat će biti umreženost podataka u državnim institucijama. To bi otprilike trebalo značiti da nećemo morati dokazivati Državi ono što nam je ona i odobrila ili dodijelila. To se nekako čini i logičnim. Manje papira, vremena i troškova. Nadajmo se!

Dobro je i to što ćemo dokumente sa OIB-om trebati vaditi tek kad ćemo ih morati mijenjati iz nekog drugog razloga (npr. promjena adrese, prezimena itd.). Zato čuvajte potvrdu o OIB-u, koju ste već trebali dobiti na kućnu adresu, jer ćete i nju pokazivati dok ne izvadite nove dokumente.

Tko ima uvid u moj OIB?

OIB koristiti će sva nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima koje vode službene evidencije (registar, upisnik, popis, matice i ostale evidencije) o osobama i imovini, kako bi se službene evidencije mogle informatički povezati. Uvid u podatke o osobnom identifikacijskom broju imat će samo ovlaštene osobe i institucije s tim da će oni moći ostvariti uvid u samo one podatke za koje su ovlašteni. Središnji registar, u kojem će se putem OIB-a moći vidjeti svi podaci, bit će na jednom mjestu za točno određene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka.

Postepeno uvođenje OIB-a

U prvoj fazi umrežit će se registarska tijela (MUP, Matica rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava), a postepeno će ih slijediti i ostala tijela državne uprave i druge institucije. Od 1. siječnja 2010. i platni promet, kao i porezne prijave prelaze na OIB.

Kako će OIB utjecati na otkrivanje starih grijeha?

Ovdje se prije svega misli na poreznu utaju i sl. Ukoliko se putem umreženosti podataka putem OIB-a otkrije neka „nepravilnost“, porezni obveznik stvarno može doći na udar zakona, pod uvjetima: da nije nastupila porezna zastara, da netko pokrene postupak. Ovo u poreznom kontekstu znači da preispitate svoje računovodstvo i općenito plaćanje poreza naročito unazad 3 godine, poželjno zadnjih 6 godina.

OIB-om će se također moći utvrditi npr. koliko je studentu isplaćeno stipendija tijekom godine ili koliko ste prometa ostvarili na financijskom tržištu kupujući i prodajući vrijednosne papire (povezanost sa SDA).

Kako su najgori od najgorih već odavno napunili svoj portfelj i smjestili ga na sigurno, mislim da ovaj proces treba uzeti kao pozitivan korak unaprijed u funkcioniranju države, a ne prvenstveno kao „lov na vještice“. Istina je pak, da ćemo svi mi građani na neki način postati transparentniji no ikada po pitanju izvora naših zarada i imovine koju imamo u vlasništvu.

Većini će ovo doći kao vic kada je džepar Muji kopao po džepovima, a njemu neugodnoo (praznih džepova)!

5747 ukupne posjete 6 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close