Prokura s poreznog i pravnog aspekta

Prokura s poreznog i pravnog aspekta

Pravni aspekt

Pojam prokure, te prava i obveze prokurista opisuje Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93-110/15). Ukratko, radi se o obliku trgovačke punomoći kojom trgovačko društvo ili fizička osoba (zakonskim terminom trgovac) ovlašćuje fizičku osobu da provodi određene radnje za društvo. Prokuristom može biti isključivo punoljetna i poslovno sposobna osoba.

Tako, u  članku 47. st. 1. Zakona navodi se da prokurist može zaključiti sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim i izbranim sudovima.  Stavkom 2. istog članka uređeno je da prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje drugim osobama.

Prokurist, ukoliko nije istovremeno i radnik zaposlen u društvu, ne smije obavljati poslove koji imaju obilježje rada jer sama prokura nema obilježje rada, već punomoći. Radnik koji obavlja određeni posao u društvu (npr. mehaničar), može biti proglašen prokuristom.

Člankom 50. Zakona određeno je da prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku položaja prokuriste, ili uz oznaku “p.p.“. Člankom 51. stavkom 1. utvrđeno je da prokura nije prenosiva na druge osobe.

Prokura se upisuje u sudski registar temeljem Odluke o davanju prokure.

Ovdje prestajemo s pravnim određenjem jer nismo pravnici ali je presudno poznavati temeljne značajke prokure radi daljnje porezne razrade teme.

Prokurist ima pravo na naknadu ako je tako ugovorio sa davateljem prokure.

Porezni aspekt

Ukoliko je prokurist ugovorio naknadu za obnašanje prokure, tada poreznim žargonom govorimo o drugom dohotku.

Čest je slučaj da je osoba zaposlena u jednom poduzeću (npr. poduzeća majke), a istovremeno je angažirana na mjestu prokurista u drugom poduzeću. Tada će u poduzeću gdje je zaposlena primati plaću, a od poduzeća gdje je prokurist primati će drugi dohodak.

U nastavku dajemo standardan primjer obračuna drugog dohotka:

1. BRUTTO-DOHODAK (osnovica za obračun doprinosa) 5.000,00
2. Mirovinsko osiguranje (I i II stup) 20% 1.000,00
3. Osnovica za porez (1-2) 4.000,00
4. Stopa poreza na dohodak 25,00%
5. Iznos poreza na dohodak (prirez u primjeru = 0%) 1.000,00
6. NETTO-DOHODAK (1-2-5) 3.000,00
7. Zdravstveno osiguranje 15% (na brutto dohodak.) (1 x 15%) 750,00
8. UKUPNO IZDATAK (1+7) 5.750,00

 

U primjeru bez prireza vidljivo je da će prokurist (primatelj dohotka) primiti na svoj žiro-račun neto iznos od 3.000,00 kn, dok će isplatitelja naknada koštati sveukupno 5.750,00 kn.

Ukoliko je prokurist umirovljenik:

prilikom obračuna naknade (drugog dohotka) neće se obračunati doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, već samo porez na dohodak po stopi 25% i prirez, uz uvjet da se radi o starosnoj mirovini, prijevremenoj starosnoj mirovini ili invalidskoj mirovini. Primatelj dohotka mora isplatitelju dostaviti dokaz o statusu – presliku rješenja o mirovini. Isplata naknade ne obustavlja isplatu mirovine.

Ukoliko je prokurist strani državljanin i prima drugi dohodak, obračun dohotka ovisi o državi rezidentnosti primatelja dohotka. Drugi dohodak stranaca obraditi ćemo u zasebnom članku.

Tibor Jankač

14766 ukupne posjete 16 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close