Jamstvo u obveznopravnim odnosima (2. dio)

Jamstvo u obveznopravnim odnosima (2. dio)

Martina Novosel dipl.iur.

 

U prošlome broju započeli smo razjašnjavati odnos jamca i vjerovnika, pa nastavljamo pobliže opisujući par specifičnosti.

 

Stečaj glavnoga dužnika

Vjerovnik je u slučaju stečaja glavnoga dužnika dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to ne učini vjerovnik jamcu odgovara za štetu koju bi jamac zbog toga imao.

Dođe li do smanjenja obveze glavnoga dužnika u stečajnom postupku to za sobom ne povlači i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, već jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze. Na prvi pogled ova odredba može zbuniti, no ustvari je riječ o logičnoj zaštiti vjerovnika. Ispostavi li se u stečajnom postupku da dužnik neće moći u cijelosti namiriti konkretnog vjerovnika ili da neće moći po dospjeću namiriti vjerovnika, vjerovnik je ovako osiguran da neće ostati zakinut pri pokušaju naplate od jamca.

 

Oslobođenje jamca   (prestanak jamstva)

Obzirom da je jamstvo dodatna obveza koja ide uz glavnu, jamstvo dakakako prestaje ako je na bilo koji način prestala obveza glavnoga dužnika. No, jamstvo može prestati i samostalno, primjerice ako vjerovnik otpusti jamca, ako dođe do zakašnjenja vjerovnika, ako vjerovnik izgubi osiguranje. Pobliže opisujemo zadnje navedene slučajeve:

 

Prestanak jamstva zbog odugovlačenja vjerovnika

 – ako vjerovnik na poziv jamca, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dužnika u roku mjesec dana od toga poziva, jamcu prestaje obveza,

  • ako rok za ispunjenje nije određen, jamac će se osloboditi odgovornosti ako vjerovnik na njegov poziv godinu dana nakon sklapanja ugovora o jamstvu, ne da u roku mjesec dana od toga poziva izjavu za određenje datuma ispunjenja,

 

Prestanak jamstva zbog gubitka osiguranja

  • ako vjerovnik napusti ili svojom krivnjom izgubi zalog ili neko drugo pravo kojim je bilo osigurano namirenje njegove tražbine i tako onemogući prijelaz toga prava na jamca.

 

Dođe li do toga da se vjerovnik mora naplatiti od jamca, dolazi do mogućnosti da jamac prema vjerovniku istakne razne prigovore. Jamac protiv zahtjeva vjerovnika može isticati sve prigovore kao i glavni dužnik, primjerice nedospijeća duga, prijeboja. Može također protiv vjerovnika isticati i svoje osobne prigovore, primjerice  ništetnost (novi naziv za ništavost – protivnost Ustavu, prisilnim propisima ili moralu) ugovora o jamstvu, zastara tražbine prema njemu, prijeboja uzajamnih tražbina.

III. O odnosu jamca i dužnika

 

Pravo regresa

Kao što smo već naveli, dođe li do toga da se vjerovnik namiri od strane jamca, jamac postaje novim  vjerovnikom, na njega po sili zakona prelazi tražbina sa svim sporednim pravima (kamate od dana isplate, troškovi i sl.) i osiguranjima (hipoteka, fiducija i sl.) ispunjenja. Da pojasnimo, jamac ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od trenutka kada je o tom sporu obavijestio dužnika, a ima pravo i na naknadu štete ako bi je bilo. Dalje, kada ima više jamaca pa jedan od njih podmiri dospjelu obvezu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki namiri dio koji na njega otpada. To je tzv. pravo regresa.

 

Posebno ističemo uvjete kada jamac ima pravo na osiguranje i prije nego što je namirio vjerovnika. Naime, jamac koji se obvezao sa znanjem (ili odobrenjem) dužnika, ima pravo od dužnika zahtijevati osiguranje u slučaju kada:

–         dužnik po dospjeću nije ispunio svoju obvezu,

–         vjerovnik je sudskim putem zatražio naplatu od jamca  i

–         dužnikovo imovinsko stanje se znatno pogoršalo nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

 

Sigurno ste uočili čestu zakonsku obvezu obaviještavanja stranaka o poduzimanju pojedinih koraka. Ustvari riječ je više o mogućnosti koja je postavljena upravo radi zaštite pojedinih stranaka. Ista obveza postoji i u slučaju kada jamac podmiruje obvezu vjerovnika. Dakle, on o podmirivanju obveze mora obavijestiti dužnika, jer ako dužnik u neznanju da je tražbina podmirena ponovno namiri vjerovnika – jamac nema pravo zahtijevati od dužnika naknadu, već samo od vjerovnika da mu vrati ono što je podmirio. Općenito, dužnik protiv jamca koji je podmirio dug bez njegova znanja može koristiti sva pravna sredstva koja je mogao koristiti protiv vjerovnika u odbijanju njegova zahtjeva. Također, jamac koji je bez znanja dužnika podmirio dug, a koji je kasnije poništen na zahtjev dužnika ili ugašen prijebojem – može samo od vjerovnika zahtijevati povrat podmirenog.

 

IV. Zastara

 

Obveza jamca zastarijeva kada i obveza glavnoga dužnika, no kada je rok zastare obveze glavnoga dužnika dulji od dvije godine – obveza jamca zastarijeva za dvije godine od dospijeća, osim ako jamac odgovara solidarno s dužnikom (kao jamac platac).

7932 ukupne posjete 2 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close