Otkaz ugovora o radu kojeg daje poslodavac I.dio

Otkaz ugovora o radu kojeg daje poslodavac I.dio

Martina Novosel dipl.iur.

Zakon o radu predviđa više mogućnosti prestanka ugovora o radu, i to – smrt radnika, istek vremena na koje je sklopljen ugovor o radu, kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja (ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore), dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, sporazumom radnika i poslodavca, otkazom i odlukom nadležnog suda. U ovome članku baviti ćemo se otkazom kao načinom prestanka ugovora o radu, i to otkazom kada ga poslodavac daje radniku. Naime, postoji niz zakonskih ograničenja ili bolje račeno zakon poslodavcu postavlja više obveza koje mora ispuniti kako bi dati otkaz bio valjan.

Prvenstveno, otkaz ugovora o radu može biti redoviti i izvanredan.

REDOVITI OTKAZ UGOVORA O RADU

Ugovor o radu poslodavac može otkazati  uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog. Znači, otkaz uvijek mora biti opravdan, to jest poslodavac ne može redovno otkazati ugovor o radu bez navođenja opravdanog razloga. Opravdane razloge predstavljaju prestanak potrebe za obaljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), nemogućnost radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa  zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili kršenje obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Pri tome, poslodavcu koji zapošljava  preko 20 radnika poslovno i osobno uvjetovani otkaz  dopušten je samo ako poslodavac radnika ne može zaposliti na drugim poslovima, to jest samo ako ne može  obrazovati ili osposobiti radnika  za rad na nekim drugim poslovima, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to nije opravdano očekivati od poslodavca. Poslodavac je u tome slučaju i dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Poslodavac koji je otkazao radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika, odnosno za iste poslove  sklopiti  sporazum o ustupanju s agencijom za zapošljavanje.

Zakonom o radu posebno su propisani neopravdani razlozi za otkaz, znači takvi razlozi koji su poslodavcu zabranjeni za davanje otkaza. To su privremena nanazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede, podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti i obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima  državne vlasti.

Sve navedno vrijedi za otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dok se ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može redovito otkazti samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena samim ugovorom.

Kod svakog redovitog otkaza ugovora o radu poslodavac je dužan radniku omogućiti otkazni rok, a u slučaju otkaza za koji radnik  nije kriv (vrijedi i kod izvanrednog otkaza), radnik ima pravo na otpremninu, ako je kod poslodavca radio dvije godine.

IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU

Opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, sklopljenog na određeno ili neodređeno vrijeme i  bez obveze poštivanja  propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, predstavlja teška povreda obveze iz radnog odnosa ili neka druga osobito važna činjenica, kada uz uvažavanje svih okolnosti  i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. S time da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, a ona stranka ugovora o radu koja na taj način otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je  kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorm o radu preuzetih obveza.

POSTUPAK OTKAZA

Postupak otkaza složen je za poslodavca. U slučaju redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika prethodno pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza. Također, prije redovitog ili izvanrednog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika ili radom radnika, poslodavac je dužan radniku omogućiti da iznese svoju obranu. U oba navedena slučaja, zakon štiti  i poslodavca na način da predviđa i mogućnost da za poslodavca postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će radnika pismeno upozoriti, to jest omogućiti mu obranu.

Otkaz mora biti dan u pisanom obliku. Poslodavac je pri tome dužan i u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz mora biti dostavljen radniku, a od dana dostave otkaza počinje teći otkazni rok.

37359 ukupne posjete 8 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close