Ustupanje radnika I. dio

Ustupanje radnika I. dio

Martina Jankač, dipl.iur.

 

Pitanje ustupanja radnika danas je često postavljano, pri čemu je većini nejasno što se uopće podrazumijeva pod time, koji subjekti se mogu baviti ustupanjem radnika i pod kojim pretpostavkama.

UVOD

Radnik, prema Zakonu o radu, fizička je osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Poslodavac je pak , prema Zakonu o radu, fizička ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Pri tome se radni odnos, kao pravni odnos između radnika i poslodavca, zasniva ugovorom o radu. Općenito, poslodavac je u radnom odnosu dužan radniku dati posao te za obavljeni rad isplatiti mu plaću, a radnik je pak dužan osobno obavljati preuzeti posao, prema uputama poslodavca datim u skladu s  naravi i vrstom rada.

Uočavamo nekoliko bitnih elemenata potrebnih za postojanje radnog odnosa:

  1. Dragovoljnost pri zasnivanju,
  2. Osobno obavljanje rada unutar radnog vremena,
  3. Subordinacija (podvrgavanje) poslodavcu i
  4. Obavljanje rada za plaću.

Dragovoljnost

Temelj nastanka radnog odnosa je slobodna volja stranaka da zasnuju taj odnos.

 

Osobno obavljanje rada unutar radnog vremena

Riječ je o vrlo značajnoj karakteristici radnog odnosa koja omogućuje razlikovanje radnog od drugih pravnih odnosa čiji predmet je također ljudski rad, ali kod kojih ne postoji takva obveza da određeni rad mora izvršiti upravo osoba s kojom je taj odnos zasnovan.  Tako primjerice, kod ugovora o djelu predmet ugovora neće biti sam rad, već rezultat rada.

 

Subordinacija (podvrgavanje) poslodavcu

Radnik ispunjava svoju obvezu osobnog obavljanja rada na način da preuzeti posao obavlja kroz rad na sredstvima rada koja nisu njegova i kroz organizaciju posla koju ne određuje on sam, pri čemu neobavljanje  rada prema uputama poslodavca uzrokuje radnopravnu odgovornost prema poslodavcu. Drugim riječima radnik ne radi o svom vlastitom trošku i za svoj vlastiti rizik (samostalno,autonomno) već se podvrgava svome poslodavcu (nesamostalni rad). Kada bi radnik radio samostalno, on ne bi bio ovisan o poslodavcu, pa mu ne bi  bio  niti podčinjen, to jest ne bi svoju radnu snagu i sposobnosti stavljao na raspolaganje poslodavcu, već bi mu mogao ponuditi rezultat svoga samostalnog, autonomnog rada.

Iz navedenoga proizlazi da radnik obavlja rad jedino i isključivo za i kod poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos i prema njegovim napucima, a isključeno je da je zasnovao radni odnos s jednim pravnim subjektom, a radi za i kod drugog pravnog subjekta.

 

Obavljanje rada za plaću

Svaki radnik ima pravo za obavljeni rad primiti plaću, a svaki poslodavac za obavljeni rad ima obvezu plaću isplatiti.

 

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE

Kao i svaki drugi pravni odnos tako se i radni odnos kroz vrijeme mijenja i prilagođava aktualnim društvenim potrebama i usklađuje s mogućnostima koje  gospodarski odnosi danas pružaju.  Za današnje radne odnose specifično je da često nastaje potreba zapošljavanja kod poslodavca koja mora brzo biti zadovoljena, možda i sa većim brojem radnika, ali ne na duži vremenski rok. Također, česta je i situacija brzog i lakog mijenjanja radnog odnosa od strane radnika.

Zakon o radu tako uređuje jedan poseban radni odnos, u kojemu radnik ne radi za i kod svoga poslodavca, već radi nesamostalno za i kod “korisnika“, pravnog subjekta  kojemu je poslodavac ustupio svoga radnika. Primjećujemo da navedenome odnosu nedostaje karakteristika subordinacije radnika svome poslodavcu, već ta subordinacija postoji u odnosu između radnika i  “korisnika“.

Za nastanak navedenog radnog odnosa poslodavac može biti isključivo agencija za privremeno zapošljavanje. Agencija za privremeno zapošljavanje temeljem sporazuma o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku)  za obavljanje privremenih poslova. Obzirom da Zakon o radu ne navodi ograničenja o tome koji pravni subjekti bi mogli biti korisnici, proizlazi da to može biti svaki poslodavac. Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima:

 

–      nakon upisa u evidenciju pri ministarstvu nadležnom za poslove rada,

–      samo u zemlji,

–      pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost i

–      da je registrirana prema propisima o trgovačkim društvima.

Temelj za ustupanje radnika drugom poslodavcu je sporazum o ustupanju radnika.

5155 ukupne posjete 2 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close