KRIPTOVALUTE – kako iz neopipljivog poslovanja utvrditi poreznu obvezu?

KRIPTOVALUTE – kako iz neopipljivog poslovanja utvrditi poreznu obvezu?

Autorica: Dijana Vondraček, porezna savjetnica

Objavljeno: 14.03.2021.

Svijet Kriptovaluta je virtualni svijet u kojem centralne banke više nemaju glavnu monetarnu ulogu. Virtualne valute nisu opipljivi i kontrolirani novac neke od središnjih nacionalnih banaka, već su stvorene putem složenih matematičkih kripto operacija uz maksimalne mjere zaštite od kopiranja. Budućnost digitalne kripto tehnologije nije upitna, jer virtualni svijet izbjegava korištenje  posrednika. Otvorenost digitalnog prostora daje korisnicima slobodu izbora u kretanju kapitala, a kriptovalute su samo način njihovog virtualnog sporazumijevanja. Ipak i u ovom virtualnom svijetu koji funkcionira bez posebnih dopuštenja i korištenjem otvorenosti digitalnog prostora, sudjeluju subjekti koji su stvarni. Oni nastoje digitalnim poslovanjem ostvariti adekvatnu zaradu koja dovodi i do stvarne porezne obveze.

Pojam kriptovaluta

Kriptovalute nisu stvarne valute i ne mogu se u standardnom smislu smatrati novcem, one su digitalne valute, vrlo su složeno kriptirane te ih je za sada nemoguće falsificirati i duplicirati. Nastaju na osnovu softverskog programa tj. protokola. Protokol je način prijenosa podataka, odnosno skupina podataka koja se šalje sa jedne lokacije na drugu. Kriptovalute su digitalni tokeni nekog protokola, pa je tako npr. u Bitcoin protokolu token protokola Bitcoin, a u Ethereum protokolu je to Ether.

Softverska mreža bilježi svaki prolazak protokola kroz sustav, odnosno izmjenu novčića iz jedne adrese (novčanika – walleta) na drugu adresu. Navedeno stvara lanac blokova (Blockchain).  Broj novčića je ograničen i svi sudionici mreže znaju i mogu vidjeti gdje se nalaze tokeni protokola tj. digitalni novčići. Sam protokol nema vrijednost, već mu vrijednost daju sudionici mreže. Svaka od kriptovaluta napravljena je radi neke svrhe kao zamjena za tradicionalne valute ili kao baza za gradnju drugih tokena i sl.

Pojam digitalnog tokena obuhvaća široki izbor različite kripto-imovine koja nije samo digitalni novac već omogućava i mnogobrojna druga prava za korištenje imovine ili usluga.  Trenutno je u kripto zajednici posebno popularno prikupljati sredstva putem ICO tokena (Initial Coin Offerings).  Radi se o prikupljanju inicijalnih sredstava za pokretanje projekata koji se objavljuju u okviru tzv. Whitepaper-a. Ideja se predstavlja virtualnoj zajednici uz prikaz financijske održivosti projekta i traži se od iste povratna informacija o mogućnosti prikupljanja sredstava. Na ovaj je način financiranje projekata jednostavnije i isključuje mnogobrojne posrednike te izdavanje komplicirane dokumentacije. Kirpto zajednica posebno ističe važnost mnogobrojnog financiranja startup projekata putem ICO-ova kao crowdfounding mining modela. Ovakvih projekata ima i u Republici Hrvatskoj.

Rizici ulaska u svijet kriptovaluta

Hrvatska narodna banka je u veljači 2018.g. izdala sljedeće priopćenje:

Virtualne valute jesu digitalni prikaz vrijednosti i mogu se smatrati specifičnom vrstom imovine koju su njezini imatelji spremni držati i/ili elektronički razmjenjivati te se sporadično njome koristiti za plaćanja. Virtualne valute nisu novac jer ne ispunjavaju osnovne funkcije novca, a na to posebno utječe velika kolebljivost njihove vrijednosti, kao i činjenica da se ponuda pojedine virtualne valute zasniva isključivo na tehnološkim rješenjima, a ne na potrebama gospodarstava ili monetarnog sustava. Virtualne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, nisu strana valuta (deviza), u skladu sa zakonom nemaju ni svojstva elektroničkog novca, a trgovanje i plaćanje virtualnim valutama ne može se smatrati platnom uslugom. Stoga organizacije ili pojedince koji izdaju virtualne valute ili njima trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka, niti ona nadzire njihovo poslovanje, kao ni bilo koja druga institucija u RH.

Ipak ovakva upozorenja i mnogobrojna druga koja su izdana od ostalih središnjih nadzornih banaka u svijetu, kao i velika fluktuacija tržišne vrijednosti virtualnih valuta, nisu zaustavila tržište. Tržište ima svoj tijek razvoja ponude i potražnje. Iako se isprva govorilo da se radi o potpuno slobodnom tržištu, novije informacije ipak idu u prilog tomu da i na tom tržištu djeluju veliki igrači te utječu na cijenu. Također, krajem prošle godine i početkom ove mnogobrojni državni regulatori su se uključili u istraživanja profita ostvarenih putem proizvodnje i trgovine virtualnim valutama uz provođenje istraga u pogledu mogućeg pranja novca i financiranja terorizma.

Transparentnost poslovanja

Ipak bez obzira na sve virtualni svijet ide dalje, tako da proizvodnja i trgovina virtualnim valutama ima svoju budućnost u prevladavanju svih granica bez traženja posebnih dopuštenja i korištenjem otvorenosti digitalnog prostora.

Današnja trgovina ne voli posrednike, jer svojim dodatnim naknadama poskupljuju transakcije. Stoga ovaj novi način kreiranja financijskog sustava pruža sudionicima trenutni pristup obavljanju transakcija. Blockchain tehnologija kao temeljni princip potvrđivanja svake transakcije odvija se javno i u svakom trenutku svi mogu vidjeti koliko se Bitcoina gdje nalazi. Ovdje nema tajnosti i rizika od krađe podataka, jer sustav napredne matematike tj. kriptografije osigurava cjelokupno poslovanje.

Računovodstveni i porezni propisi će sigurno pronaći odgovarajući i razumljiv standardizirani pristup za ovaj otvoreni sustav kreiranja novih tehnoloških monetarnih rješenja.

Standardizirani pristup je svakim danom sve potrebniji, jer ovaj način poslovanja nudi nove mogućnosti, ali i izazove internacionalne i domicilne porezne regulative. U tom kontekstu neke od država pristupile su obveznoj registraciji sudionika kripto tržišta te pokušale provesti analize dodane ekonomske vrijednosti novih poslovnih modela.  Shvaćanje fundamentalnih tehničkih operativnih modela kripto poslovanja i načina kako kreiraju vrijednost, može pridonijeti prihvaćanju adekvatnog poreznog okvira koji će omogućiti odgovarajuću klimu za daljnji razvoj industrije. Na ovaj način će porezna obveza biti povezana samo sa dodanom vrijednošću ostvarenoj u poslovanju kripto imovinom.

U cijelo problematici, poglavito do donošenja standardiziranog pristupa, najveći teret morat će podnijeti porezni savjetnici koji će od slučaja do slučaja morati „iskrojiti“ po mjeri rješenje za svakog pojedinog klijenta.

Naime, dosadašnje fluktuacije trgovanja na ovakvim tržištima ukazuju na moguće visoke dobitke i gubitke, a nedostatak jasnih propisa izlaže sudionike mnogobronjim investicijskim i poreznim rizicima.

 

Proizvodnja kriptovaluta ili tzv. rudarenje (mining)

Rudarenjem se naziva proces izvršenja složenih matematičkih operacija putem snažnih računala unutar kripto mreže.

Za proces rudarenja potrebna su snažna računala sposobna za složene algoritme, koja će cjelokupni sustav učiniti stabilnim. Sadašnja snažna računala koja se temelje na radu u zaporu više grafičkih kartica zahtijevaju i prilično učinkovit sustav hlađenja koji troši iznimnu energiju. Navedena kompleksna struktura računalnog sistema sastavljena u svrhu rudarenja se naziva rudarskim rig-om (mining rig). Također počinje se koristiti Baikal Miner tehnologija koja je investicijski puno povoljnija, učinkovitija je, troši manje energije, proizvodi manje topline zbog čega nije potrebna posebna ventilacija. Ovakav iskorak u tehnologiji doprinijet će još većoj popularizaciji ulaska u kripto svijet.

Virtualna kripto mreža bilježi izvršenje mnogobrojnih transakcija i da bi ista bila stabilna i pratila sve transakcije, potrebni su rudari.

Rudari čine sustav trgovanja kriptovalutama stabilnim kao što to čine i centralne monetarne institucije u svijetu, samo ovdje ne postoji centralna institucija.

Transakcije se bilježe i prikupljaju te se od njih stvara lanac blokova (blockchain). Proces rudarenja obuhvaća potvrđivanje tih mnogobrojnih transakcija  i njihovo zapisivanje u glavnu knjigu (General ledger). Rudari koriste navedene podatke o transakcijama i uz pomoć matematičkih operacija/formula (digitalnih kodova) pretvaraju ih u kraći oblik – hash. Upravo ovaj kraći oblik (hash – niz brojeva i slova) donosi rudaru nagradu u obliku kriptovalute. Hash služi ažuriranju lanca blokova i navedena informacija je dostupna svima na mreži tj. svi znaju da je proizvedena nova kriptovaluta. Hash se uzima i kao mjerna jedinica za brzinu rudarenja.

Proces proizvodnje dobara/pružanje usluga nalazi svoju isplativost u pažljivom planiranju ulaznih troškova i određivanju cijene krajnjeg proizvoda ili usluge.

U pogledu rudarenja mnogo je nepoznanica, a sama činjenica da u svakom trenutku nestabilno tržište određuje vrijednost kriptovalute, povećava rizik i može dovesti  isplativost pothvata u pitanje.

Ulaganja koja su potrebna za ulazak u proces rudarenja ovise o preferencijama ulagača i načinima zaštite od rizika, ali prema trenutnim informacijama nikako ne mogu biti manja od 50.000 kuna. Isto tako potrebno je uzeti u obzir inforamciju da se prošle godine isplata ulaganja mogla očekivati za 3-6 mjeseci, a u ovoj godini navedeno prosječno iznosi i 12-18 mjeseci.

Zaista se radi o kapitalno intenzivnim i rizičnim ulaganjima koja svakim danom pronalaze sve više novih poduzetnika željnih otkrivanja svijeta kriptovaluta.

Računovodstveni koncept praćenja ovakvog poslovanja još uvijek nije stabilan. Naime međunarodni računovodstveni standardi nisu se još odredili u pogledu jednoznačnog računovodstvenog pristupa. Razlog tome zasigurno leži u vrlo inovativnom području koje je neopipljivo. U siječnju ove godine pojedine države predale su  IASB-a[ii] na razmatranje svoja očitovanja u pogledu digitalnih valuta, a nekon rasprave izdane su i neke od preporuka koje uključuju razmatranje kriptovaluta kao nematerijalne imovine, uz napomenu da će navedeno pitanje biti predmetom i budućih diskusija.

Adekvatan model računovodstvenog praćenja ovisi o o tipu poslovanja sa kriptovalutama te se kao takav treba i pojasniti u bilješkama financijskih izvješća, prvenstveno se rukovodeći ekonomskom substancom transakcije ili događaja, a ne pravnom formom.

U svakom slučaju preporuka evidentiranja ulaganja u kripto-imovinu  je korištenje modela fer vrijednosti uz bilježenje realiziranih i nereliziranih promjena vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Mnoge zemlje su već izdale preporuke za računovodstveno praćenje procesa rudarenja kao i za izdavanje tokena te financiranja putem ICO-ova iako zajedničkog standardiziranog pristupa još uvijek nema.

Neke od zemalja pokušavaju ugrabiti i određenu stratešku prednost pokušavajući privući strani kapital. Tako je npr. Bjelorusija prošle godine donijela Zakon o kriptografiji kojim se nastoji stvoriti nova ekonomska zona i omogućiti razvoj specifičnih kripto tehnologija.

Europska unija još uvijek nije postigla konsenzus, ali razgovori i radne grupe su u tijeku i prvi rezultati bi se trebali vidjeti već krajem ove ili početkom sljedeće godine.

U svakom slučaju jedno od temeljnih stajališta je da se ovakvi poslovni modeli evidentiraju i oporezuju u okviru postojećih propisa kako bi se osigurao jednoznačan i fer pristup.

Ukoliko se na rudarenje gleda kao na proces proizvodnje tada se radi o kapitalno intenzivnom ulaganju koji uz nabavku opreme i prateću infrastrukturu rig-ova, održavanja, zakupa snage električne energije, ventilacije, klimatizacije, najma prostora i troška radne snage uključuje i PDV prilikom nabave potrebne opreme. Ministarstvo financija Republike Slovenije[iii] je u svojem priopćenju od prosinca 2017.g. navelo da je rudarenje transakcija koja nije predmetom oporezivanja PDV-om, jer ne postoji jasni pravni odnos i interakcija između rudara koji zapravo čini uslugu stabilnosti mreže i mreže koja mu tu uslugu plaća putem „iskopane“ kripto valute. Također, smatraju da kod kupnje opreme za rudarenje odbitak PDV-a nije moguć ako se radi o izdavateljima kriptovaluta na području Europske unije (već samo onima registriranima izvan EU).

Ministarstvo financija Republike Hrvatske je u svom mišljenju od 19.03.2018.g. iznijelo sljedeći stav oko rudarenja:

Rudarenje“ je zapravo potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu (eng. General ledger), a kao nagradu „rudar“ dobije određeni iznos bitcoina. U ovom slučaju govorimo o dvije vrste dohotka, najprije, dohodak koji „rudar“ ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona. Ako navedene bitcoine (odnosno bilo koju kriptovalutu) porezni obveznik koristi dalje za špekulativno trgovanje (na burzama, preko on-line trgovaca i sl.) i po toj osnovi ostvari dobitak kod zamjene navedene kriptovalute za neku od službenih fiat valuta, po toj osnovi utvrđuje se dohodak od kapitala i to kao razlika između nabavne vrijednosti (prosječna tržišna vrijednost kriptovalute na dan stjecanja prema podacima burze preko koje trguje, odnosno prema prosječnoj  vrijednosti pojedine kriptovalute u odnosu na neku od fiat valuta na dan kupnje/prodaje prema podacima o trgovanju s nekih od najvećih burzi kriptovaluta) i prodajne vrijednosti.

Međutim, potrebno je napomenuti i da ako porezni obveznik „rudarenje“ obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to „osnovno zanimanje“, po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a može to učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi).  

Slično „rudarenju“, ako fizička osoba stekne određeni iznos kriptovaluta za određenu protučinidbu, primjerice, gledanje oglasa, ispunjavanje anketa, promociju određenih proizvoda na vlastitoj web-stranici ili drugim načinima oglašavanja, po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak ili dohodak od samostalne djelatnosti kako je prethodno navedeno.

U svim prethodno navedenim slučajevima transakciju je potrebno dokazati vjerodostojnom dokumentacijom (ugovorom, odlukom, potvrdom, ispisom prometa na e-novčaniku, odnosno digitalnom novčaniku preko kojeg je izvršena trgovina kriptovaluta, ispisom prometa po kreditnoj ili debitnoj kartici pomoću koje je izvršena kupnja kriptovaluta, odnosno izvršena isplata od prodaje kriptovaluta i sl.).

Iako se u Republici Hrvatskoj pojam kriptovaluta još uvijek veže uz špekulativno investiranje, svijet je prešao na pojam kripto-imovine koja bi svakako trebala naći adekvatno računovodstveno praćenje u okviru postojećih propisa kao i jasan porezni tretman u Republici Hrvatskoj.

Postignut je načelan konsenzus da se radi o nematerijalnoj imovini za koju se očekuju buduće ekonomske koristi i za koju postoji pravo korištenja. Također, sve transakcije su vidljive korisnicima i poznata su pravila tržišta kao i vrijednost kriptovalute. Primjena MRS-a 38 bi tada trebala biti opće prihvaćena, ali ovdje se postavlja i pitanje zaliha tj. primjene MRS-a 2.

Iako se u okviru MRS-a 2 navodi da se ovaj standard ne odnosi na robe brokera-trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje (one se priznaju u dobit ili gubitak razdoblja), ali nadalje se i navodi da su brokeri-trgovci oni koji kupuju ili prodaju robu za tuđi ili vlastiti račun. Zalihe koje se ovdje navode u pravilu se stječu radi prodaje u bliskoj budućnosti i ostvarivanja dobiti iz promjena cijene ili brokerskih marži. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje, isključene su samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na mjerenje.

U svakom slučaju glavno pitanje računovodstva rudarenja je mogu li se troškovi rudarenja kapitalizirati ili se u potpunosti tretiraju kao rashod?

Razmatranje ovog pitanja od strane regulatornih tijela dovodi i do jasnijeg odgovora na pitanje poreznog tretmana, a u konačnici može odrediti i daljnji tijek razvoja ove industrije.

Trgovina kriptovalutama

Sama trgovina kriptovalutama je prilično jednostavna i ne zahtjeva neku specijalnu proceduru. Najvažniji korak u započinjanju trgovanja kriptovalutama je otvaranje i instalacija novčanika tzv. (wallet-a). Uz virtualni novčanik idu i dva ključa, privatni i javni. Javni ključ je adresa na koju se šalju kritpovalute, a privatni ključ ima tretman sefa i služi ulasku u novčanik.

Nakon toga dolazi do područja tzv. realnog novca, jer je potrebno obaviti i prvu transakciju tj. kupiti prvu kriptovalutu.

Navedeno je najlakše napraviti putem kupnje npr. bitcoina na jednoj od bitcoin-mjenjacnica gdje se kopiranjem javnog ključa dobivaju podaci o plaćanju te putem internetskog bankarstva prebacuju kune na račun mjenjačnice. Za navedenu uslugu naplaćuje se i odgovarajuća naknada.

Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama dan je u mišljenju Porezne uprave od 19.03.2018.g. br. Klase 410/01/17-08/29, ur. Broj: 513-07-21-01/18-4.

Stjecanje kriptovaluta u okviru radnog odnosa

Primici zaposlenika se također mogu pojaviti i u kriptovalutama. Isto se ne bi trebalo smatrati da se radi o darovanju već o pravima/mogućnostima u okviru reguliranog radnog odnosa.

Naime, danas IT sektor, ali i drugi sektori u potrazi za dobrim zaposlenicima traže mnogobrojne mogućnosti vrednovanja rada. Neki od modela, osim standardnih isplata bonusa, su i opće prihvaćeni kao različiti opcijski planovi kupovina dionica, ustupanje udjela tj. ulaženje u suvlasništvo društva ili izdvajanje jednog djela poslova u okviru posebnih društava tj. samostalnih djelatnosti.

Svoje mjesto u IT sektoru zasigurno će u budućnosti imati i stjecanje kriptovaluta kao jedan od  planova za zadržavanje zaposlenika.

RH propisi još uvijek uređuju ovo područje konzervativnim pristupom tj. prema postojećem Zakonu o porezu na dohodak članak 86 (Narodne novine, broj 115/16) i člankom 92. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 11/17, 128/17) propisan je način isplate primitaka fizičkim osobama te su isplate zaposlenicima moguće samo preko računa otvorenih u bankama osim u slučajevima navedenim u stavku 3 spomenutog Pravilnika gdje se navode moguće isplate u gotovini (sezonski poslovi, stipendije itd.)

Nadalje potrebno je spomenuti da se u Zakonu o porezu na dohodak (NN, broj 115/16) u članku 21 navodi sljedeći primici po osnovi nesamostalnog rada među ostalim i svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno. Također, u okviru istog članka stavka 3 navodi se da se primicima u naravi smatraju korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Potrebno se ovdje ponovno pozvati na najnovije mišljenje Porezne uprave od 19.03.2018.g. gdje se trgovanje bitcoinima smatra financijskom transakcijom te se po osnovi trgovanja istima ostvaruje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka umanjen za ostvarene kapitalne gubitke, ali isto mišljenje treba dovesti u pitanje jer transakcije unutar virualnog svijeta kriptovaluta, a koje su u biti najbrojnije, nisu podložne oporezivanju.

Zakon o porezu na dohodak (NN, broj 115/16), čl. 21. st. 3 i Pravilnik o porezu na dohodak (NN, broj 11/17, 128/17), čl. 22 stavak 9-11 detaljnije uređuju pitanje oporezivanja dodjeljivanja vlastitih dionica (i opcija) zaposlenicima i članovima uprave društva ovisno o njihovom radnom statusu. Zaposlenicima će se dodjeljivanje vlastitih dionica društva smatrati primitkom u naravi i obračunavati će se kao i dohodak od nesamostalnog rada (plaća), a ako član uprave društva nije zaposlenik društva navedena transakcija će se smatrati drugim dohotkom (ako vlastite dionice ne kotiraju na burzi, prema čl. 39 Zakona o porezu na dohodak) ili dohotkom od kapitala (ako vlastite dionice kotiraju na burzi prema članku 68. Zakona o porezu na dohodak).

Uzimajući u obzir osnovnu činjenicu da je trgovanje kriptovalutama obavljanje financijskih transakcija i po osnovi istih je moguće ostvarenje dohotka od kapitala, a Zakon o porezu na dohodak spominje da poslodavac može omogućiti radniku isplatu i drugih primitaka koji su vezani uz radni odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu za pretpostaviti je da već sada postoji uporište u Zakonu za tretmanom isplate primitaka zaposlenicima u kriptovalutama.

S obzirom da kriptovalute imaju u svakom trenutku poznatu tržišnu vrijednost, moguće će utvrditi i vrijednost primitka u naravi koji bi se isplatio zaposleniku u obliku kriptovalute. Obračunati primitak u naravi bi se uvećao za doprinose iz primitaka, porez na dohodak i pripadajući prirez.

Problematika proširenog poreznog tretmana koju bi svakako trebalo uzetu u obzir, uključuje i moguće isplate kriptovaluta zaposlenicima unutar kripto svijeta tj. na njihov osobni wallet.  U tom slučaju financijskih transakcija nema pa samim time nema niti potrebe za poreznom obvezom.

Zaključak

Svijet kriptovaluta se bazira na decentraliziranoj mreži rudara i korisnika bez prisutnosti posrednika i posebnog sustava kontrole te samim time ima svoju budućnost u razvoju novih načina poslovanja.

Poslovanje digitalnog svijeta se isprva može činiti nerazumljivim i izrazito kompliciranim, ali ekonomski odnosi i interesi sudionika u svojoj su biti identični kao i u realnom svijetu.

Upravo se zato formalni računovodstveni kao i porezni regulatorni okvir nalazi pred izazovom odabira najprikladnijih metoda.

U nedostatku istih sudionici virtualnog svijeta kriptovaluta ulaze u dodatne rizike budućih poreznih obveza gdje su im prijeko potrebne usluge poreznih savjetnika.

[i] Razjašnjenje pojmova iz svijeta virtualnih valuta (preuzeto sa weba – https://bitcoin-radionica.com)

Kriptovaluta – virtualna valuta koja nema monetarnu vlast kao izdavatelja, uz Bitcoin neke od popularnijih su i Litecoin, Ethereum (ETH), Zcash (ZEC), Dash (DASH), Monero (XMR).

Bitcoin je decentralizirana mreža koja je putem intenetskog protokola svima dostupna. Na ovaj način bilo tko može doprinjeti njegovom razvoju i pisati vlastite aplikacije. Tako je nastao i pojam kriptovalute tj. bitcoin-a. Ovo je siguran, kriptografski zaštićen i robustan sustav koji omogućava razvoj digitalnog novaca. Broj Bitcoin-a je limitiran na 21 milijun komada, a izumitelj mu je Satoshi Nakamoto (izum je predstavljen u siječnju 2009.g.). Znači Bitcoin je mreža, protokol i platna mreža kriptovaluta.

Blockchain je baza transakcija (evidencija ulaznih i izlaznih trasakcija) koje su uvijek sinkronizirane iako postoje njihove mnogobrojne kopije. Svaka transakcija o slanju novca se bilježi i nema povrata niti reklamacija.

Rudarenje (mining) – proces u kojem rudari troše svoje računalne resurse i struju te time osiguravaju cijelu mrežu. Oni se ponašaju kao klirinško društvo koje nema jedno sjedište već samo potvrđuju i verificiraju Bitcoin transakcije. Njihova funkcija je sigurno upravljanje bitcoinovim blockchainom, a nagrada im je bitcoin. tj. proizvodnja novih bitcoin-ova koje stavljaju na tržište.

Bitcoin Wallet – obuhvaća program koji se instalira na uređaju (kompjuteru/mobitelu) i koji služi za čuvanje bitcoina. Problem virusa na uređajima rješava se obično kupnjom dodatnog hardwara. Malog uređaja koji je sličaj USB sticku, ima svoj ekran te ga je moguće spojiti na kompjuter/mobitel. Ovakav uređaj omogućava sigurnije slanje transakcija i podiže sigurnost trgovanja.

[ii] IASB International Accounting Standards Board – Report on the Public Meeting (10.01.2018.)

[iii]  Ministarstvo za finance, Republika Slovenia, Finančna uprava: Davčna obravnava poslovanja z virtualnimi valutami po ZDoh-2, ZDDPO-2 in ZDDV-1 – prosinac, 2017

2302 ukupne posjete 12 posjete danas

Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na korištenje kolačića (cookies) više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close